1) Dinko Šimunović jedan je od najznačajnijih prozaista: a) hrvatske moderne b) hrvatskog narodnog preporoda c) predrealizma u hrvatskoj književnosti d) avangarde i avangardnih "izama" e) modernizma u užem smislu riječi f) postmodernizma 2) Dinko Šimunović rođen je 1. rujna 1873. godine u: a) Vrlici b) Tovarniku c) Kninu d) Splitu e) Zagrebu f) Sinju 3) Dinko Šimunović umro je 3. kolovoza 1933. godine u: a) Vrlici b) Tovarniku c) Kninu d) Splitu e) Zagrebu f) Sinju 4) Kao i Matoš, bio je učiteljski sin, pa je i sam postao učiteljem. Učiteljsku je školu završio u: a) Skradinu, kraj Šibenika b) Vodicama, kraj Šibenika c) Petrčanima, kraj Zadra d) Arbanasima, kraj Zadra e) Bilicama, kraj Šibenika f) Ninu, kraj Zadra 5) U autobiografskoj knjizi "Mladost" (1921.) pisao je o: a) svome učiteljevanju po mjestima Dalmatinske zagore b) o dijelu svoga života od četrnaeste do devetnaeste godine c) o prvoj supruzi bez koje je ostao sa samo dvadeset i dvije godine d) o drugoj supruzi bez koje je ostao s trideset i sedam godina e) o sinu Franu koji je bio slikar f) o četvero djece koje je odgajao i školovao kao udovac 6) U hrvatskoj se književnosti javio sa svoje trideset i dvije godine objavivši u časopisu "Lovor" 1905. godine: a) "Mrkodol", odlomak nedovršene pripovijesti b) novelu "Muljika" c) pripovijetku "Duga" d) "pripovijetku "Alkar" e) autobiografsko djelo "Mladi dani" f) roman "Tuđinac" 7) "Mrkodol" je sam autor definirao kao "odlomak nedovršene pripovijesti" koja je i ostala nedovršena. Koji ju je njegov sin pokušao naslikati? a) Frano b) Joviša c) Janko Serdar d) krčmar Petras e) Ilijica f) Salko 8) "Mrkodol" nikad nije dovršio jer je riječ o prvom antipejzažu u književnosti hrvatske moderne koji predstavlja: a) "najljepšu sliku Dalmatinske zagore" b) "najtužniju sliku Dalmatinske zagore" c) "najčudniju sliku Dalmatinske zagore" d) "najmračniju i najbeznadniju sliku Dalmatinske zagore" e) "najubaviju sliku Dalmatinske zagore" f) "najbolju sliku Dalmatinske zagore" 9) Prva Šimunovićeva zbirka pripovijedaka također se zove "Mrkodol" i objavljena je 1909. Koje Šimunovićevo antologijsko pripovjedno djelo nije objavljeno u ovoj pripovjednoj zbirci? a) "Duga" b) "Muljika" c) "Rudica" d) "Alkar" e) "Mrkodol" f) "Đerdan" 10) Novela "Muljika" nastala je: a) 1905. godine b) 1906. godine c) 1907. godine d) 1911. godine (kad i roman "Tuđinac") e) 1923. godine (kad i roman "Porodica Vinčić") f) 1921. godine (kad i autobiografija "Mladost") 11) Radnja se zbiva u mjestašcu Dalmatinske zagore koje se zove: a) Draga b) Sitnica c) Čardaci d) Sinj e) Marčinkova glavica f) Tičija glavica 12) Zašto stanovnici Drage sebe zovu "namastirčani"? a) Jer se u mjestu nalaze dvije mlinice. b) Jer je u mjestu jedna krčma. c) Jer je u mjestu tek sedam kuća. d) Jer je u mjestu jezero u koje su nekoć Turci nabacali mnogo zvona sa zvonika. e) Jer je u mjestu potok Sitnica. f) Jer se Draga nalazi pored manastira kojega zovu namastirom. 13) U način je razmišljanja svih "namastirčana" utkana mitska svijest, stoga se znalo kazati da je Draga mjesto u kojem je sve: a) balada b) romanca c) legenda d) sonet e) pjesma u prozi f) pripovijetka 14) Glavni je lik novele "Muljika" četrnaestogodišnjakinja koja se zove: a) Brunhilda b) Srna c) Muljika d) Boja e) Sava f) Klara 15) Zašto je svi "namastirčani" ipak zovu Muljika? a) Jer je krhka i blijeda poput biljke. b) Jer je tvrdokorne ćudi poput žućkastoga kamena. c) Jer je žuta poput žutoga cvijeća. d) Jer je beskorisna poput riječnoga kamena. e) Jer je "žutulja" kojoj je i majka bila "tuđinka". f) Jer je krhka, nježna i drugačija od svih djevojaka, pa su je nazvali prema mekanom i beskorisnom, svijetložutom riječnom kamenu. 16) Tko se u Boju zaljubio kad ju je vidio u ogradi, jednog lijepog, majskog predvečerja? a) Ilijica b) Ilija Petrasov c) pogospođeni krčmarov sin, Elias Kurtović d) Janko Serdar e) Salko f) Rašica 17) Kad ju je vidio okruženu cvijećem, promijenio je svoj neprirodni govor i ponovo postao "namastirčanima" poznat kao: a) Ilijica Petrasov b) Ilija Petrasov c) Elias Kurtović d) Janko Serdar e) Salko f) Rašica 18) S koliko su se godina djevojčice u mjestu Draga već udavale? a) S deset godina. b) S jedanaest godina. c) S dvanaest godina. d) S trinaest godina. e) S četrnaest, najviše petnaest godina. f) S petnaest godina. 19) Brak je, između Boje i Ilijice, dogovoren, kao i svi brakovi u mjestu. Tko se ipak tome braku protivio? a) Bojin otac Joviša, koji se zadužio u krčmara Petrasa b) krčmar Petras, supruga Marta, ali i Boja c) Ilijica i otac Petras d) Ilijica i majka Marta e) nadriliječnik Musa i Bojin otac Joviša f) Bojina majka i njezin brat kaluđer (monah) 20) Boja je plakala cijelo ljeto i jesen, tražeći od oca Joviše pomoć da se ne uda za Ilijicu kojega nije voljela i koji ju je u ogradi nazvao Muljikom. Je li se uspjela izboriti za sebe?  a) Jest i otac Joviša je zažalio što ju je obećao Ilijici. b) Nije jer ju je otac Joviša i prozvao Muljikom, pa je se htio riješiti. c) Jest jer su se mnoge djevojke s njome poistovjetile. d) Nije jer ju je Ilijica previše volio. e) Nije jer u "namastirčana" ženske suze nisu uopće vrijedile. f) Nije jer je voljela Ilijicu Petrasova. 21) Tijekom kojeg je godišnjeg doba Ilijica, kao i svi "namastirčani", vrijedno radio u polju i neprestance mislio na Boju? a) Tijekom ranog proljeća. b) Tijekom ljeta. c) Tijekom jeseni. d) Tijekom rane jeseni. e) Tijekom kasne jeseni. f) Tijekom kasnog proljeća. 22) Ilijica se nadao da će ga Boja ipak zavoljeti nakon ljeta jer to godišnje doba "puni kuću, a zima okuplja oko ognjišta i one što se ne ljube". Koje je to godišnje doba? a) Rano proljeće. b) Kasno ljeto. c) Kasno proljeće. d) Jesen. e) Rana jesen. f) Kasna jesen. 23) Uoči Božića, Boja je mjesec dana bolovala, a Ilijica je plakao za njom. Što mu je kazao otac? a) "Neće ti tvoja lasica umrijeti, ne boj se, samo će ti tako ležati dok ne ostariš, a raditi neće ništa!" b) "Ozdravit će tvoja žutulja." c) "Bit će bolje tvoja Muljika." d) "Boja će prizdraviti." e) "Ako i ne ozdravi, Musa će pronaći lijeka njezinoj boljetici." f) "Ozdravit će jer će je tetošiti tvoja mati Marta." 24) Nakon koliko je dana Muljika umrla? a) Sljedeći dan. b) Drugi dan. c) Treći dan. d) Nakon mjesec dana. e) Istoga dana. f) O Božiću, kad su svi "namastirčani" voljeli pucati iz svojih pušaka i drugoga oružja. 25) Je li sniježilo kad su Boju sahranili uz majku, iza stare crkve, ispod bukve, gdje je počivao i majčin brat (mladi kaluđer)? a) Nije. b) Jest. c) Počelo je sniježiti sa sivog neba kad su je zakopali. d) Kišilo je. e) Bilo je neobično toplo. f) Bilo je neobično vedro. 26) Tko je prvi puta zazvao Muljiku njezinim pravim imenom, tepao joj riječima "janje moje", moleći je za oprost, i to tek kad je došao u pusti mlin? a) Ilijica b) krčmar Petras c) krčmar Joviša d) mlinar Musa e) krčmar Musa f) mlinar Joviša, Bojin otac 27) Koje je godine nastala Šimunovićeva pripovijetka "Duga"? a) 1905. godine b) 1906. godine c) 1907. godine d) 1909. godine e) 1911. godine f) 1923. godine 28) Radnja se pripovijetke "Duga" zbiva: a) u mjestu koje se zove Draga b) u Sinju c) u Zagrebu d) na Marčinkovoj glavici e) na Tičijoj glavici f) u maloj varoši Čardacima, uz rijeku Glibušu i Lug (Luško polje) te na Marčinkovoj glavici 29) Tko je s prozora najljepše i najveće kuće u Čardacima svakoga dana gledao u polje, rijeku, dječake kako se igraju? a) Duga b) Boja c) Muljika d) Brunhilda e) Klara f) Sava 30) "...vitka i visoka, a kose do ramena kao ugašeno zlato, pa vlažne i meke, baš kao vila na kukuruzima u Lugu. Pa koliko je bila vitka, tako je hitro i skakala da bi svak, čim je vidi, pomislio na...": a) Jelenu b) Srnu c) Košutu d) Lane e) Vjevericu f) Lasicu 31) Djevojčicu su Brunhildu Čardačani zvali Srnom, no zašto joj roditelji nisu dopuštali igrati se, biti slobodnom, izlaziti na sunce, pa čak niti pjevati? a) Jer su bili najbogatija i najuglednija obitelj. b) Jer su se djevojčice tako tada odgajale. c) Jer su svi mislili da tako treba biti. d) Jer je Brunhilda bila odveć zaigrana. e) Jer je Brunhilda bila boležljivo dijete. f) Jer su Janko i Emilija Serdar bili bogati i ugledni Čardačani i jer je Brunhilda bila njihova jedinica koju su odgajali onako kako se nekoć odgajalo djevojčice iz uglednih kuća. 32) S kime je Srna, jedne lijepe jeseni, pošla u vinograde na Marčinkovoj glavici, sat vremena od Čardaka? a) Sa Serdarovima i udovicom Klarom. b) S Klarom i bezrukom Savom. c) S Bojom i Ilijicom. d) S Martom i Stanom. e) Sa Salkom. f) S Rašicom. 33) Tko je Serdarovima, kad je vidio zaigranu Srnu, kazao: "Grehota što vam nije sin."? a) Bezruka Sava koja je, također, imala kćer. b) Čardačani. c) Stanovnici Marčinkove glavice. d) Udovica Klara, koja je bila majka dvojice sinova. e) Boja i Ilijica. f) Salko i Rašica. 34) Priču unutar ove pripovijetke priča nesretna Sava koja je, iako bez ruku, počela šiti i vesti s: a) Četrnaest godina. b) Petnaest godina. c) Šesnaest godina. d) Dvadeset godina. e) Deset godina. f) Jedanaest godina. 35) S dvadeset je godina toliko dobro vezla i šila bez ruku, "koje joj je davno odgrizla prasica", pa je svećenik predložio da je pošalju: a) u grad, na školovanje b) u Čardake, da bude sluškinja c) u grad, da bude atrakcija kojoj će se građani čuditi, diviti i plaćati joj d) u župni ured, da mu bude pomoćnicom e) u vinograd, da pomogne brati grožđe f) u drugo selo, da i druge nauči vesti 36) Kako se zvao prijetvorni mladić koji je u gradu, kod gospođe Lukre, dolazio dok nije oženio bezruku Savu, obećavajući joj bogatstvo, vlastitu trgovinu, ljubav, poštovanje? a) Marko b) Salko c) Rašica d) Elias Kurtović e) Ilijica f) Petras 37) Nitko nije slutio da će mladić uzeti Savi sav njezin teško zarađeni novac, ostaviti je samu s djetetom, pa je i Savin otac, uoči vjenčanja, kazao svojoj kćeri:  a) "Bit ćeš služavka... Bog uzeo ruke, a dao sreću." b) "Bit ćeš vezilja... Bog uzeo ruke, a dao sreću." c) "Bit ćeš građanka... Bog uzeo ruke a dao sreću." d) "Bit ćeš supruga... Bog uzeo ruke, a dao sreću." e) "Bit ćeš majka... Bog uzeo ruke, a dao sreću." f) "Bit ćeš gospoja... Bog uzeo ruke, a dao sreću." 38) Udovica Klara i bezruka Sava koja se, nakon tragedije u gradu, vratila s djetetom na Marčinkovu glavicu, uvjerene su da su žene patrijarhalnoga dalmatinskoga kraja nesretne prije svega jer su: a) muškarci bezobzirni b) žene bešćutne c) životni uvjeti teški d) vrlo zaljubljive e) vrlo naivne f) žene, a ne muškarci, pa im stoga i valja trpjeti zlo koje im je Bog dosudio 39) Jedna od dviju legendi, koje su obilježile ovu pripovijetku, jest legenda o dugi. Bezruka je Sava priča Klari, potkrepljuje ju biblijskom pričom o velikome potopu i Noi, a legendu je čula i Srna. Kako glasi legenda o dugi? a) Ukoliko protrče ispod duge, dječaci mogu postati djevojčice. b) Ukoliko svaka djevojčica protrči ispod duge, može postati dječakom. c) Samo ukoliko je malena, djevojčica može postati dječakom i to ukoliko uspije protrčati ispod duge. d) Nakon svake ljetne ili jesenje kiše, duga je čudesna snaga na nebu. e) Duga je simbol saveza između Boga i čovjeka. f) Opet će doći netko poput Noe spasiti čovječanstvo. 40) Srna je svom silinom potrčala prema dugi jer je željela postati dječakom. Što se djevojčici dogodilo? a) Klara i Sava su potrčale za njom i sustigle je. b) Roditelji su je sustigli i zaustavili. c) Utopila se u močvari Mrtvo jezero, a našli su je i izvukli seljaci tek peti dan. d) Uspjeli su je dozvati i zaustaviti bjeloglavi dječaci. e) Pastiri su je pronašli nakon dva dana. f) Roditelji su je pronašli istoga dana. 41) Koja je misao Srnu motivirala da neumorno trči kroz vinograde, trstiku, ševar i dio močvare? a) "Još malo, pa ću biti sin." b) "Još malo, pa ću protrčati ispod duge." c) "Još malo, pa ću brzinom nadmašiti dječake." d) "Još malo, pa će me dočekati sretni roditelji." e) "Još malo, pa ću se moći igrati s dječacima." f) "Još malo, pa ću biti sretna." 42) Koja je druga legenda obilježila ovu pripovijetku? a) Legenda o lijepoj tvrđavi ponad Čardaka. b) Legenda o čudesnoj tvrđavi ponad Čardaka. c) Legenda o turskoj kuli u Dragi. d) Legenda o turskoj kuli u Čardacima. e) Legenda o velikoj, zapuštenoj i staroj tvrđavi s koje se, jedne tamne i olujne noći, bacio mladi vojnik. f) Legenda o kuli koja je spojila dvoje zaljubljenih mladih ljudi. 43) Četiri nedjelje nakon Srnine smrti, a dvadeset dana nakon što su se preselili u tvrđavu, Janko i Emilija Serdar shvatili su koliko je legenda o dugi značila njihovoj kćeri. Usamljeni i tjeskobni: a) Obnovili su tvrđavu u lijepo i ugodno mjesto. b) Skočili su s tvrđave jedne noći i to zajedno, držeći se za ruke. c) Pozvali su Čardačane na druženje. d) Oplakivali su svoju bol. e) Žalili su za svojim postupcima. f) Krivili su Klaru i Savu što bolje nisu čuvale Srnu. 44) Koju Šimunovićevu pripovijetku vole definirati i "malim poetskim romanom" o sinjskome kraju i Sinjskoj alci? a) "Mrkodol" (1905.) b) "Muljika" (1906.) c) "Duga" (1907.) d) "Alkar" (1908.) e) "Rudica" (1909.) f) "Jakov Desnica i golubovi" (1923.) 45) Koga je, u "Alkaru", lijepa dvadesetogodišnja Marta, Stanina kći, odabrala za svoga supruga? a) lijepoga, senzibilnoga i mladoga Salka b) muževnoga Rašicu, udovca i negdašnju Staninu ljubav c) krčmara Petrasa d) Ilijicu e) Eliasa Kurtovića f) Marka 46) Zašto je lijepa Marta odabrala muževnoga alkara Rašicu, a ne njegova sina Salka koji je potom izgubio razum i "trkao imaginarnu alku" na Tičijoj glavici? a) Jer se u sinjskome kraju poštovala mladost. b) Jer se u sinjskome kraju poštovala ljepota. c) Jer su u sinjskome kraju djevojke inače voljele starije muškarce. d) Jer Salko nije dovoljno volio Martu. e) Jer je majka Stana mislila da se treba udati za Rašicu. f) Jer se u sinjskome kraju oduvijek poštovala ljepota i cijenila snaga, muževnost, junaštvo, a alkari su bili i ostali sinonim za čast, odvažnost i pobjedu nad Turcima. 47) Kako su prijatelji nesretnoga Salka komentirali ljubavni trokut između Rašice, Marte i Salka? a) "Ništa živ čovjek ne može izgubiti što mu jedno proljeće ne bi moglo vratiti." b) "I blijesak slavna šestopera, i miris, miris kalopera…" c) "Spušta se planina, a more se skriva." d) "Cijeli svijet je pozornica." e) "I smrt će biti sasma nešto ljudsko." f) "Curina je ljubav što i alka. Dvojica je ne mogu nikako dobiti."  48) Pripovijetka "Alkar" prevedena je na mnoge jezike, a već: a) 1905. godine na kineski jezik b) 1905. godine na esperanto c) 1906. godine na kineski jezik d) 1906. godine na esperanto e) 1907. godine na kineski i na esperanto f) 1926. godine na esperanto, a 1936. godine na kineski jezik 49) Dinko je Šimunović napisao i dva teksta u kojima se bavi književnim stvaranjem. Jedan je od njih i: a) "Đerdan" (1914.) b) "Sa Krke i sa Cetine" (1930.) c) "Posmrtne novele" (1936.) d) "Tragikomična autobiografija" (1926.) e) "Porodica Vinčić" (1923.) f) "Umjetnost pisanja" 50) Šimunovićeva je misao "Neka je piscu jedina briga da u radnji bude vječna općečovječja nota i da se materijal obradi umjetnički." iz teksta: a) "Tuđinac" (1911.) b) "Porodica Vinčić" (1923.) c) "Sa Krke i sa Cetine" (1930.) d) "Beskućnici" (nedovršeni roman) e) "Nešto o stvaranju i pisanju beletrističkih djela" f) "Duga" (1907.)

Top-lista

Tema

Postavke

Promijeni predložak

Vrati automatski spremljeno: ?